Na osnovu Studije o zapošljavanju mladih u BiH, u drugom kvartalu 2019. godine populacija mladih uzrasta 15-24 godine procijenjena je na 287.900, od kojih je 98.400 imalo samo „nizak“nivo obrazovanja sa završenom obaveznom osnovnom školom ili manje, a 177.100 imalo je „srednji“ nivo obrazovanja nakon završene srednje škole ili netercijarno obrazovanje nakon srednje škole. Relativno mali broj pripadnika ove starosne grupe, svega 12.500, ima završeno tercijarno obrazovanje. U 2019. godini stopa učešća u radnoj snazi (stopa aktivnosti) starosne grupe od 15 do 24 godine bila je 35,4% (viša za muškarce sa 39,8% nego za žene sa 29,9%). Ovo je poboljšanje u odnosu na poziciju u 2018. godini kada je 32,3% starosne grupe bilo aktivno na tržištu rada. Među njima, stopa aktivnosti za one sa visokim obrazovanjem iznosila je 59,6%, dok je za one sa srednjim nivoom obrazovanja ona iznosila 47,5%, a za one sa niskim obrazovanjem samo 6,3%. Dakle, iako je relativno mnogo mladih ljudi sa samo niskim nivoom obrazovanja, malo njih sudjeluje na tržištu rada.
U drugom tromjesečju 2019. godine, radnu snagu mladih, bilo zaposlenu ili onu koja traži zaposlenje, činilo je 101.900 mladih od 15 do 24 godina starosti, od kojih su 63.300 bili mladići i 38.500 mlade žene. U 2019. godini 10,7% radne snage činili su mladi u starosnoj skupini 15-24 godine. Velika većina, vira od tri četvrtine (86,4%) mladih u radnoj snazi imalo je srednji nivo obrazovanja sa završenom srednjom školom. Od 90.000 mladih u ovoj kategoriji, dvije trećine su bili mladići, a jedna trećina mlade žene. Ista rodna neravnoteža može se uočiti i kod niskoobrazovanih, iako ih je sveukupno daleko manje. To implicira da je mnogo vira srednje i nisko obrazovanih mladih žena neaktivno u odnosu na mladiće. Za 6.500 mladih sa visokim obrazovanjem situacija je obrnuta sa vira mladih žena nego mladića u ovom segmentu radne snage. Ova situacija se dijelom može objasniti rasprostranjenošću tradicionalnih pogleda na rodne uloge u porodici, pri čemu se manje obrazovane mlade žene osjećaju pod pritiskom da ostanu kod kuće i izbjegavaju posao na tržištu rada. Ona također sugerira da bi poboljšanje obrazovanja žena moglo biti snažan pokretač učešća žena u radnoj snazi, posebno kada se kombinuje sa većim mogućnostima za ugovore o radu sa nepunim radnim vremenom kao prvi korak (Abaz i Hadžić, 2020). Još jedan faktor koji objašnjava nizak udio žena u radnoj snazi je nedostatak javno financiranih ustanova za brigu o djeci.
Stope zaposlenosti su niske i iznose 35,5% (od niskih 22,9% u BD, do 31,9% u FBiH i 42,2% u RS). Stopa zaposlenosti mladih je daleko niža nego za radnu snagu općenito. U 2019. godini stopa zaposlenosti mladih iznosila je samo 23,4% (od 17,9% u Brčko distriktu BiH, do 21,3% u FBiH i 27,5% u RS). Stopa zaposlenosti mladih porasla je za vira od tri procentna poena tokom tri godine od 2017. do 2019. godine, sa 18,0% u 2017. godini, i daleko ispod ukupne stope zaposlenosti od 54,7%, koja je i sama niska. Istraživanje Pilav-Velić (2019) i Okičića (2020) pokazalo je da programi usavršavanja koje sprovodi Zavod za zapošljavanje, kao i plaćena praksa imaju statistički značajan pozitivan efekat na stopu zaposlenosti mladih. Implikacija je da se politika zapošljavanja mladih treba vira fokusirati na mjere usavršavanja i sticanja radnog iskustva koje bi također mogle uključivati stručnu obuku zasnovanu na radu, dualno obrazovanje koje uključuje stručne škole i biznise, te obuku o metodama traženja posla i obuku za samozapošljavanje. Ukupna stopa nezaposlenosti je visoka i iznosi 15,7% u 2019. (koja varira od 24,1% u Brčko distriktu BiH, do 18,4% u FBiH i 11,7% u RS). Stopa nezaposlenosti mladih je znatno viša od ukupne stope nezaposlenosti. U 2019. godini stopa nezaposlenosti mladih (od 15 do 24 godine) iznosila je 33,8% u BiH (varirajući od 48,7% u Brčko distriktu BiH, do 39,0% u FBiH i 23,8% u RS). To je bilo znatno niže nego što je bilo tri godine ranije (u 2017. stopa nezaposlenosti mladih bila je 45,8%). Ovaj značajan pad od 12 procentnih poena u nezaposlenosti mladih u periodu od tri godine bio je prilično dostignuće, i iako je još uvijek visok, treba priznati da je napravljen značajan Sarajevo. Ipak, sa stopom nezaposlenosti mladih od 33,8% i sa 21,6% mladih koji nisu ni zaposleni niti se obrazuju ili usavršavaju (NEET), potreban je fokus politike na aktivne politike tržišta rada za mlade i na razvoj njihovih relevantnih vještina za buduće zapošljavanje. Kao i na tržištu rada općenito, postoji velika rodna razlika u stopama zaposlenosti, od 27,4% za mladiće i 18,6% za mlade žene u BiH u cjelini, kao i u stopama nezaposlenosti, koje su 31,3% za mladiće i 37,9% za mlade žene.
Za razliku od zemalja EU, u kojima je samo u 2012. godini izdvojeno osam milijardi eura kao poticaj za zapošljavanje mladih, u budžetima institucija BiH, uključujući oba entiteta (FBiH i RS) i svih 10 kantona, te BD, u periodu od 2007. do 2010. godine izdvojeno je samo 14 milijuna konvertibilnih maraka (sedam milijuna eura) za poboljšanje položaja mladih. Ovaj iznos čini jedva 0,05% ukupnog proračuna, iako se odnosi na jednu četvrtinu stanovništva zemlje. Točnije, izdvajanja su jedva dostigla “dvije konvertibilne marke po glavi mladića”. Samo 10% općina u zemlji ima službenika za mlade, a usprkos usvojenim zakonskim obavezama u pogledu brige o mladima, samo 47% lokalnih zajednica (općina) ima strategiju koja se odnosi na mlade, iako se te strategije uglavnom ne sprovode.
U BiH su nadležnosti koje se odnose na pitanja mladih u većini slučajeva (politike za mlade, zakoni o mladima, itd.) podijeljene u nekoliko okvirnih oblasti, koje su u nadležnosti različitih nivoa vlasti i resora. Na državnom nivou ne postoji zakon koji se eksplicitno bavi pitanjima mladih. Iako je bilo potrebno izraditi Omladinsku politiku BiH nakon formiranja Komisije za koordinaciju pitanja mladih na nivou BiH, ovaj dokument još nije usvojen.
U skladu sa postojećom zakonskom regulativom u BiH, aktivne politike zapošljavanja provode:
- u FBiH – Zavod za zapošljavanje FBiH i kantonalne službe za zapošljavanje;
- u RS – Zavod za zapošljavanje RS, i
- u BD – Zavod za zapošljavanje BD.
Aktivnosti koje se odnose na koordinaciju posredovanja pri zapošljavanju državljana BiH u drugim državama, iniciranje potrebnih aktivnosti sa entitetskim službama za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje BD radi organiziranja i realizacije programa stručnog usmjeravanja i edukacije zajedno sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim institucijama i drugim udruženjima u cilju većeg zapošljavanja i drugih oblika aktivne politike zapošljavanja, koju zajednički provode Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Zavod za zapošljavanje FBiH i kantonalne službe za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje RS i Zavod za zapošljavanje BD.
Programi se odnose na podršku nezaposlenima pri zapošljavanju, osposobljavanje/pripremi za rad, poticaje za zapošljavanje i samozapošljavanje (start-up), te otvaranje novih radnih mjesta na određeno vrijeme (uglavnom u javnom sektoru ili putem tzv. javnih radova).
Kada je u pitanju RS, donijeta je Odluka o usvajanju Akcionog plana za sprovođenje Strategije zapošljavanja Republike Srpske za period 2023 – 2025. godina. Vlada Republike Srpske donijela je, na 28. sjednici u Banjaluci, Odluku o usvajanju Akcionog plana za sprovođenje Strategije zapošljavanja Republike Srpske za period 2023 – 2025. godina.
Akcionim planom za sprovođenje Strategije zapošljavanja za period 2023-2025. godine, planirano je da se u 2023. godini realiziraju mjere sredstvima u ukupnom iznosu od oko 49.000.000,00 KM, od čega je za aktivne mjere zapošljavanja putem realizacije Programa zapošljavanja planirano ukupno 15.063.000,00 KM.
Od navedenog iznosa, za realizaciju Programa zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih i demobiliziranih boraca, demobiliziranih boraca i ratnih vojnih invalida “Zajedno do posla” planirano je 10.000.000,00 KM.
Za Program podrške privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje 5.000.000,00 KM, a za realizaciju Programa podrške zapošljavanju i samozapošljavanju Roma iznos od 63.000,00 KM, koji se financira iz granta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Ovim sredstvima, osiguranim budžetom za 2023. godinu, u navedenom iznosu od 15.000.000,00 KM planirano je zapošljavanje 2.689 osobe. Od čega kroz program “Zajedno do posla” 1.151 osoba, a kroz Program podrške privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje 1.151 osoba, dok bi Programom zapošljavanja i samozapošljavanja Roma bilo obuhvaćeno 11 osobe.
U 2022. godini u RS je implementiran Program podrške zapošljavanju mladih sa visokim i srednjim obrazovanjem u statusu pripravnika. Vrijednost Programa je 6.035.816,00 KM. Očekivani efekti Programa ogledali su se u osposobljavanju 888 mladih ljudi i stručnjaka sa visokom i srednjom stručnom spremom za samostalan rad u struci. Potrebna sredstva za 2021. godinu iznose 4.818.648,12 KM.
Centri za informiranje, savjetovanje i obuku mladim nezaposlenim licima i dugotrajno nezaposlenim licima pružaju usluge savjetovanja, informiranja i obuke za aktivno traženje posla u cilju bržeg zapošljavanja, kroz individualni i grupni rad. Cilj je poboljšati zapošljivost osoba koje traže posao kroz razvoj vještina aktivnog traženja posla.
U Omladinskoj politici RS za period 2023-2027 definirani su ključni strateški projekti fokusirani na zapošljavanje mladih. Ključni strateški projekti su:
- uspostavljanje resursnog centra za mlade
- program podrške mladim poduzetnicima „Startap Srpska“
- uspostavljanje prvog naučnotehnološkog parka u Republici Srpske
Kada je u pitanju Brčko distrikt BiH, Zavod za zapošljavanje je u 2022. godini realizirao nekoliko programa, i to: Program zapošljavanja teže zapošljivih osobe, Program usklađivanja tržišta rada i sustava obrazovanja– Karijerno usmjeravanje, koji su financirani iz vlastitih sredstava, Program zapošljavanja iz reda Roma, donacija sredstava Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, te Program zapošljavanja na području Brčko Distrikta BiH i Program samozapošljavanja u poljoprivredi na području Brčko Distrikta BiH financirani od strane Vlade Brčko Distrikta, Odjeljenja za privredni razvoj, sport i kulturu i Odjeljenja za poljoprivredu Brčko Distrikta BiH. Pored navedenih, u 2022. godini realizirani su i Program samozapošljavanja na području Brčko Distrikta i Program samozapošljavanja u poljoprivredi na području Brčko Distrikta BiH iz 2021. godine.
U oblasti zapošljavanja mladih na nivou BiH u okviru Vijeća ministara BiH, nadležni odjel je pri Ministarstvu civilnih poslova BiH (Odjel za rad, zapošljavanje, socijalnu zaštitu i mirovine). Agencija za rad i zapošljavanje BiH također igra važnu ulogu u formuliranju politika na državnom nivou u oblasti zapošljavanja mladih. Agencija, između ostalog, prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja i u suradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje BD sudjeluje u njihovoj implementaciji, te koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima zapošljavanja. Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u BiH, zajedno sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, ima koordinacijsku ulogu u pitanjima mladih, u ovom slučaju u oblasti zapošljavanja. Direkcija za ekonomsko planiranje BiH također ima značajnu ulogu u analizi, formiranju, koordinaciji i praćenju mjera za nezaposlenost, strategije razvoja i strategije socijalnog uključivanja svih socijalnih kategorija.
Osnovna pravna norma koja regulira pitanja mladih na nivou FBiH je Zakon o mladima FBiH, koji se bavi nizom ključnih pitanja za mlade, uključujući i pitanje zapošljavanja. Nadležnosti u ovoj oblasti u FBiH su prvenstveno u Ministarstvu rada i socijalne politike, u okviru kojeg djeluje Odjeljenje za rad i zapošljavanje, kao i Jedinica za realizaciju projekata socio-ekonomske podrške, obuke i pre zapošljavanja. U okviru svojih nadležnosti i prema odredbama Zakona o mladima FBiH, ovo ministarstvo se bavi izazovima i pitanjima mladih, posebno kada je u pitanju zapošljavanje i socijalna zaštita. Pored ministarstva na entitetskom nivou, važnu ulogu u provođenju politika zapošljavanja imaju kantonalna ministarstva rada, kao i kantonalne agencije i zavodi za zapošljavanje. Politiku na lokalnom nivou provode službe za zapošljavanje.
Kada su u pitanju mjere i programi zapošljavanja mladih u FBiH definirani Zakonom o mladima FBiH, Vlada FBiH se obavezuje da će kroz nadležna ministarstva vlastitih i uspostaviti federalne grantove i transfere za podršku zapošljavanju mladih i mlade poduzetnike, a posebno mlade bez radnog iskustva.
U oblasti zapošljavanja mladih u RS, značajnu ulogu ima Ministarstvo prosvjete i kulture RS zajedno sa Zavodom za zapošljavanje RS. Isto ministarstvo, u suradnji sa Omladinskim savjetom RS i sindikatima, ima za cilj da stimulira poslodavce da zapošljavaju učenike i studente za pripravnički staž. Prema Omladinskoj politici RS za period 2010-2015, Zavod za zapošljavanje RS i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS realiziraju programe financiranja i sufinanciranja zapošljavanja pripravnika i volontera i financiranja mladih na nepuno radno vrijeme. U nadležnosti ove dvije institucije, u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, je i provođenje programa obuke i dokvalifikacije nezaposlenih mladih u cilju zapošljavanja i samozapošljavanja u poljoprivredi. Veoma važan institucionalni akter u oblasti zapošljavanja mladih je Investiciono-razvojna banka RS (IRBRS). IRBRS sufinancira zapošljavanje mladih kroz kredite ili grantove za pokretanje poljoprivrednih biznisa. Zavod za obrazovanje odraslih RS u okviru svojih aktivnosti stimulira upis nekvalificiranih osobe na dokvalifikaciju i dalje obrazovanje u skladu sa potrebama tržišta rada.
Zavod za zapošljavanje BD je institucija koja se, između ostalog, bavi i pitanjima zapošljavanja mladih. Prema Zakonu o mladima BD, nadležni organi, institucije i druga pravna osobe, u suradnji sa Vijećem/Savjetom mladih, izrađuju i provode programe u oblasti zapošljavanja.
Mjere fleksibilnosti koje se fokusiraju na m
Pitanja sigurnosti i zdravlja na radu definirana su Zakonom o zaštiti na radu FBiH, Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu RS i Zakonom o zaštiti na radu BD BiH. Svi zakoni se odnose na zaposlene općenito i nijedan ne stavlja izravan fokus na mlade ljude.
Usklađivanje privatnog i radnog života mladih
Usklađivanje privatnog i radnog života mladih nije posebno spomenuto ni u jednom zakonu ili zakonskom aktu u BiH. Kao i kod prethodnog pitanja, ovaj odjeljak se vira bavi pravima zaposlenih općenito nego što se posebno fokusira na mlade. Između ostalog, ovo pitanje je definirano Zakonom o radu FBiH, Zakonom o radu RS i Zakonom o radu BD, kroz različite mjere ženskih i porodičnih prava u toku radnog odnosa.
Financiranje postojećih shema/inicijativa
Izvori financiranja aktivnosti zapošljavanja su prvenstveno odobreni budžeti institucija koje realiziraju ove aktivnosti, uz dodatna sredstva osigurana kroz projekte financirane iz inostranih kredita i donacija i sredstava iz proračuna entitetskih vlada i Vlade BD za podršku implementaciji programa aktivnog tržišta rada.