Na osnovu Studije o zapošljavanju mladih u BiH, u drugom kvartalu 2019. godine populacija mladih uzrasta 15-24 godine procijenjena je na 287.900, od kojih je 98.400 imalo samo „nizak“ razina obrazovanja sa završenom obveznom osnovnom školom ili manje, a 177.100 imalo je „srednji“ nivo obrazovanja nakon završene srednje škole ili netercijarno obrazovanje nakon srednje škole. Relativno mali broj pripadnika ove starosne skupine, svega 12.500, ima završeno tercijarno obrazovanje. U 2019. godini stopa učešća u radnoj snazi (stopa aktivnosti) starosne grupe od 15 do 24 godine bila je 35,4% (viša za muškarce sa 39,8% nego za žene sa 29,9%). Ovo je poboljšanje u odnosu na poziciju u 2018. godini kada je 32,3% starosne grupe bilo aktivno na tržištu rada. Među njima, stopa aktivnosti za one sa visokim obrazovanjem iznosila je 59,6%, dok je za one sa srednjim nivoom obrazovanja ona iznosila 47,5%, a za one sa niskim obrazovanjem samo 6,3%. Dakle, iako je relativno mnogo mladih ljudi sa samo niskom razinom obrazovanja, malo njih sudjeluje na tržištu rada.

U drugom tromjesečju 2019. godine, radnu snagu mladih, bilo zaposlenu ili onu koja traži zaposlenje, činilo je 101.900 mladih od 15 do 24 godina starosti, od kojih su 63.300 bili mladići i 38.500 mlade žene. U 2019. godini 10,7% radne snage činili su mladi u starosnoj grupi 15-24 godine. Velika većina, više od tri četvrtine (86,4%) mladih u radnoj snazi imalo je srednji nivo obrazovanja sa završenom srednjom školom. Od 90.000 mladih u ovoj kategoriji, dvije trećine su bili mladići, a jedna trećina mlade žene. Ista rodna neravnoteža može se uočiti i kod niskoobrazovanih, iako ih je sveukupno daleko manje. To implicira da je mnogo više srednje i nisko obrazovanih mladih žena neaktivno u odnosu na mladiće. Za 6.500 mladih sa visokim obrazovanjem situacija je obrnuta sa više mladih žena nego mladića u ovom segmentu radne snage. Ova situacija se dijelom može objasniti rasprostranjenošću tradicionalnih pogleda na rodne uloge u porodici, pri čemu se manje obrazovane mlade žene osjećaju pod pritiskom da ostanu kod kuće i izbjegavaju posao na tržištu rada. Ona također sugerira da bi poboljšanje obrazovanja žena moglo biti snažan pokretač učešća žena u radnoj snazi, posebno kada se kombinuje sa većim mogućnostima za ugovore o radu sa nepunim radnim vremenom kao prvi korak (Abaz i Hadžić, 2020). Još jedan faktor koji objašnjava nizak udio žena u radnoj snazi je nedostatak javno financiranih ustanova za brigu o djeci.

Stope zaposlenosti su niske i iznose 35,5% (od niskih 22,9% u BD, do 31,9% u FBiH i 42,2% u RS). Stopa zaposlenosti mladih je daleko niža nego za radnu snagu općenito. U 2019. godini stopa zaposlenosti mladih iznosila je samo 23,4% (od 17,9% u Brčko distriktu BiH, do 21,3% u FBiH i 27,5% u RS). Stopa zaposlenosti mladih porasla je za više od tri procentna poena tokom tri godine od 2017. do 2019. godine, sa 18,0% u 2017. godini, i daleko ispod ukupne stope zaposlenosti od 54,7%, koja je i sama niska. Istraživanje Pilav-Velić (2019) i Okičića (2020) pokazalo je da programi usavršavanja koje sprovodi Zavod za zapošljavanje, kao i plaćena praksa imaju statistički značajan pozitivan efekat na stopu zaposlenosti mladih. Implikacija je da se politika zapošljavanja mladih treba više fokusirati na mjere usavršavanja i sticanja radnog iskustva koje bi također mogle uključivati stručnu obuku zasnovanu na radu, dualno obrazovanje koje uključuje stručne škole i biznise, te obuku o metodama traženja posla i obuku za samozapošljavanje. Ukupna stopa nezaposlenosti je visoka i iznosi 15,7% u 2019. (koja varira od 24,1% u Brčko distriktu BiH, do 18,4% u FBiH i 11,7% u RS). Stopa nezaposlenosti mladih je znatno viša od ukupne stope nezaposlenosti. U 2019. godini stopa nezaposlenosti mladih (od 15 do 24 godine) iznosila je 33,8% u BiH (varirajući od 48,7% u Brčko distriktu BiH, do 39,0% u FBiH i 23,8% u RS). To je bilo znatno niže nego što je bilo tri godine ranije (u 2017. stopa nezaposlenosti mladih bila je 45,8%). Ovaj značajan pad od 12 procentnih poena u nezaposlenosti mladih u periodu od tri godine bio je prilično dostignuće, i iako je još uvijek visok, treba priznati da je napravljen značajan napodak. Ipak, sa stopom nezaposlenosti mladih od 33,8% i sa 21,6% mladih koji nisu ni zaposleni niti se obrazuju ili usavršavaju (NEET), potreban je fokus politike na aktivne politike tržišta rada za mlade i na razvoj njihovih relevantnih vještina za buduće zapošljavanje. Kao i na tržištu rada općenito, postoji velika rodna razlika u stopama zaposlenosti, od 27,4% za mladiće i 18,6% za mlade žene u BiH u cjelini, kao i u stopama nezaposlenosti, koje su 31,3% za mladiće i 37,9% za mlade žene.

Za razliku od zemalja EU, u kojima je samo u 2012. godini izdvojeno osam milijardi eura kao poticaj za zapošljavanje mladih, u proračunima institucija BiH, uključujući oba entiteta (FBiH i RS) i svih 10 kantona, te BD, u periodu od 2007. do 2010. godine izdvojeno je samo 14 milijuna konvertibilnih maraka (sedam milijuna eura) za poboljšanje položaja mladih. Ovaj iznos čini jedva 0,05% ukupnog proračuna, iako se odnosi na jednu četvrtinu stanovništva zemlje. Točnije, izdvajanja su jedva dostigla “dvije konvertibilne marke po glavi mladića”. Samo 10% općina u zemlji ima službenika za mlade, a uprkos usvojenim zakonskim obvezama glede brige o mladima, samo 47% lokalnih zajednica (općina) ima strategiju koja se odnosi na mlade, iako se te strategije uglavnom ne sprovode.

U BiH su nadležnosti koje se odnose na pitanja mladih u većini slučajeva (politike za mlade, zakoni o mladima, itd.) podijeljene u nekoliko okvirnih oblasti, koje su u nadležnosti različitih nivoa vlasti i resora. Na državnoj razini ne postoji zakon koji se eksplicitno bavi pitanjima mladih. Iako je bilo potrebno izraditi Omladinsku politiku BiH nakon formiranja Povjerenstva za koordinaciju pitanja mladih na razini BiH, ovaj dokument još nije usvojen.

U skladu sa postojećom zakonskom regulativom u BiH, aktivne politike zapošljavanja provode:

  1. u FBiH – Zavod za zapošljavanje FBiH i kantonalne službe za zapošljavanje;
  2. u RS – Zavod za zapošljavanje RS, i
  3. u BD – Zavod za zapošljavanje BD.

Aktivnosti koje se odnose na koordinaciju posredovanja pri zapošljavanju državljana BiH u drugim državama, iniciranje potrebnih aktivnosti sa entitetskim službama za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje BD radi organiziranja i realizacije programa stručnog usmjeravanja i edukacije zajedno sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim institucijama i drugim udrugama s ciljem većeg zapošljavanja i drugih oblika aktivne politike zapošljavanja, koju zajednički provode Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Zavod za zapošljavanje FBiH i kantonalne službe za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje RS i Zavod za zapošljavanje BD.

U 2021. godini, aktivne politike zapošljavanja koje je planirao Zavod za zapošljavanje FBiH za mlade su bile:

  1. Program sufinanciranja zapošljavanja u 2021. godini;
  2. Program sufinanciranja samozapošljavanja – Start up 2021;
  3. Programi za usavršavanje/pripremu za rada u 2021. godini (u daljnjem tekstu: programi).

Programi se odnose na potporu nezaposlenima pri zapošljavanju, osposobljavanje/pripremi za rad, poticaje za zapošljavanje i samozapošljavanje (start-up), te otvaranje novih radnih mjesta na određeno vrijeme (uglavnom u javnom sektoru ili putem tzv. javnih radova).

Uz potporu Projekta zapošljavanja mladih u BiH (YEP), koji je završen početkom 2020. godine, uspostavljeni su unaprijeđeni modeli rada u nizu općinskih zavoda za zapošljavanje u FBiH. Zavod za zapošljavanje FBiH je u 2021. godini nastavio koordinirati dosad uspostavljene mehanizme i dobre prakse i pomogao u uvođenju prilagođenih modela rada u službama za zapošljavanje, kao i pružati potporu razvoju savjetovanja i posredovanja pri zapošljavanju.

Također, u 2021. godini nastavljena je obuka zaposlenih (izravno i online), na temelju rezultata Analize potreba za obukom (TNA), a Federalni zavod za zapošljavanje i županijske službe za zapošljavanje su u suradnji sa MOR-om planirale izradu web portala za karijerno vođenje i internog portala za edukaciju zaposlenih.

Kada je u pitanju RS, Akcijskim planom zapošljavanja RS za 2020. godinu definirano je 20 mjera, šest programa zapošljavanja, akteri, ciljne skupine, indikatori učinka, vremenski okvir i visina sredstava sa izvorima financiranja potrebnim za svaku pojedinačnu mjeru i aktivnost. Vrijednost Akcijskog plana zapošljavanja u 2020. godini iznosila je 16.901.413,30 KM, a kroz program zapošljavanja planirano je zapošljavanje oko 3.322 lica. S obzirom da su prva zapošljavanja po programima uglavnom realizirana 2020. godine, aktivnosti na realizaciji i praćenju programa nastavljene su i u 2021. godini.

U 2020. godini u RS je implementiran Program podrške zapošljavanju mladih sa visokim i srednjim obrazovanjem u statusu pripravnika. Vrijednost Programa je 6.035.816,00 KM. Očekivani efekti Programa ogledali su se u osposobljavanju 888 mladih ljudi i stručnjaka sa visokom i srednjom stručnom spremom za samostalan rad u struci. Potrebna sredstva za 2021. godinu iznose 4.818.648,12 KM.

U okviru projekta Europske fondacije za obuku (ETF) „Obrazovni sustav i reforma tržišta rada” do sada su sprovedene značajne aktivnosti na unaprjeđenju metodologije istraživanja i alata za analizu tržišta rada, a dobijena je i licence za statistički softver STATAs u cilju povećanja kvalitete podataka. Kada je riječ o ovom projektu, aktivnosti su usmjerene na zapošljavanje mladih i, s tim u vezi, organiziran je niz online događaja na temu „Poduzetništva mladih u Jugoistočnoj Europi i Turskoj“, „Izrade politika zasnovanih na dokazima sa fokusom na tranziciju mladih od škole do posla, razvoj vještina i socijalnu integraciju“, „Prioritetnog zapošljavanja u BiH: učenje iz studija slučaja država članica EU“, a očekuje se nastavak ovih i sličnih aktivnosti.

Aktiviranje i promocija zapošljivosti onih koji traže posao kroz razvoj vještina za aktivno traženje posla nastavljeno je i u 2021. godini kroz rad Centara za informiranje, savjetovanje i obuku (CISO) i Klubova za zapošljavanje.

Centri za informiranje, savjetovanje i obuku mladim nezaposlenim licima i dugotrajno nezaposlenim osobama pružaju usluge savjetovanja, informiranja i obuke za aktivno traženje posla u cilju bržeg zapošljavanja, kroz individualni i grupni rad. Cilj je poboljšati zapošljivost osoba koje traže posao kroz razvoj vještina aktivnog traženja posla.

Prvi strateški ciljevi u Omladinskoj politici RS za razdoblje 2016-2020 definirani su u smislu ovih pet operativnih ciljeva:

  1. osigurana veća povezanost obrazovnog sustava sa tržištem rada;
  2. razvoj kulture i etike rada;
  3. osiguranje stimulativnog, profesionalnog i poslovnog okruženja za mlade ljude;
  4. povećana obrazovna, profesionalna i prostorna mobilnost mladih ljudi;
  5. pomoć mladima pri kupnji ili izgradnji stambene jedinice sa mogućnostima zapošljavanja.

Kada je u pitanju Brčko distrikt BiH, Vlada Brčko distrikta BiH radila je na Programu zapošljavanja nezaposlenih osoba iz kategorije teže zapošljivih sa aktivnom evidencijom Zavoda za zapošljavanje BD BiH, u kojoj su, između ostalog, ciljna grupa bili mladi. Generalno se očekuje da će ovaj program obuhvatiti oko 130 osoba iz određenih grupa sa nekompletnom evidencijom, a za program je planirano da se izdvoji 1.000.000,00 KM.

U oblasti zapošljavanja mladih na razini BiH u okviru Vijeća ministara BiH, nadležni odjel je pri Ministarstvu civilnih poslova BiH (Odjel za rad, zapošljavanje, socijalnu zaštitu i penzije). Agencija za rad i zapošljavanje BiH također igra važnu ulogu u formuliranju politika na državnom nivou u oblasti zapošljavanja mladih. Agencija, između ostalog, prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja i u suradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje BD sudjeluje u njihovoj implementaciji, te koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima zapošljavanja. Povjerenstvo za koordinaciju pitanja mladih u BiH, zajedno sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, ima koordinacijsku ulogu u pitanjima mladih, u ovom slučaju u oblasti zapošljavanja. Direkcija za ekonomsko planiranje BiH također ima značajnu ulogu u analizi, formiranju, koordinaciji i praćenju mjera za nezaposlenost, strategije razvoja i strategije socijalnog uključivanja svih socijalnih kategorija.

Osnovna pravna norma koja reguliše pitanja mladih na nivou FBiH je Zakon o mladima FBiH, koji se bavi nizom ključnih pitanja za mlade, uključujući i pitanje zapošljavanja. Nadležnosti u ovoj oblasti u FBiH su prvenstveno u Ministarstvu rada i socijalne politike, u okviru kojeg djeluje Odjel za rad i zapošljavanje, kao i Jedinica za realizaciju projekata socio-ekonomske potpore, obuke i prezapošljavanja. U okviru svojih nadležnosti i prema odredbama Zakona o mladima FBiH, ovo ministarstvo se bavi izazovima i pitanjima mladih, posebno kada je u pitanju zapošljavanje i socijalna zaštita. Pored ministarstva na entitetskoj razini, važnu ulogu u provođenju politika zapošljavanja imaju županijska ministarstva rada, kao i županijske agencije i zavodi za zapošljavanje. Politiku na lokalnoj razini provode službe za zapošljavanje.

Kada su u pitanju mjere i programi zapošljavanja mladih u FBiH definirani Zakonom o mladima FBiH, Vlada FBiH se obvezuje da će kroz nadležna ministarstva definirati i uspostaviti federalne grantove i transfere za potporu zapošljavanju mladih i mlade poduzetnike, a posebice mlade bez radnog iskustva.

U oblasti zapošljavanja mladih u RS, značajnu ulogu ima Ministarstvo prosvjete i kulture RS zajedno sa Zavodom za zapošljavanje RS. Isto ministarstvo, u suradnji sa Omladinskim savjetom RS i sindikatima, ima za cilj da stimulira poslodavce da zapošljavaju učenike i studente za pripravnički staž. Prema Omladinskoj politici RS za period 2010-2015, Zavod za zapošljavanje RS i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS realizuju programe financiranja i sufinanciranja zapošljavanja pripravnika i volontera i financiranja mladih na nepuno radno vrijeme. U nadležnosti ove dvije institucije, u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, je i provođenje programa obuke i dokvalifikacije nezaposlenih mladih u cilju zapošljavanja i samozapošljavanja u poljoprivredi. Veoma važan institucionalni akter u oblasti zapošljavanja mladih je Investiciono-razvojna banka RS (IRBRS). IRBRS sufinancira zapošljavanje mladih kroz kredite ili grantove za pokretanje poljoprivrednih biznisa. Zavod za obrazovanje odraslih RS u okviru svojih aktivnosti stimulira upis nekvalificiranih osoba na dokvalificiranje i daljnje obrazovanje u skladu sa potrebama tržišta rada.

Zavod za zapošljavanje BD je institucija koja se, između ostalog, bavi i pitanjima zapošljavanja mladih. Prema Zakonu o mladima BD, nadležna tijela, institucije i druge pravne osobe, u suradnji sa Vijećem/Savjetom mladih, izrađuju i provode programe u području zapošljavanja.

Mjere fleksigurnosti koje se fokusiraju na mlade

Pitanja sigurnosti i zdravlja na radu definirana su Zakonom o zaštiti na radu FBiH, Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu RS i Zakonom o zaštiti na radu BD BiH. Svi zakoni se odnose na zaposlene općenito i nijedan ne stavlja izravan fokus na mlade ljude.

Usklađivanje privatnog i radnog života mladih

Usklađivanje privatnog i radnog života mladih nije posebno spomenuto ni u jednom zakonu ili zakonskom aktu u BiH.  Kao i kod prethodnog pitanja, ovaj odjeljak se više bavi pravima zaposlenih općenito nego što se posebno fokusira na mlade. Između ostalog, ovo pitanje je definisano Zakonom o radu FBiH, Zakonom o radu RS i Zakonom o radu BD, kroz različite mjere ženskih i porodičnih prava u tijeku radnog odnosa.

Financiranje postojećih šema/inicijativa

Izvori financiranja aktivnosti zapošljavanja su prvenstveno odobreni proračuni institucija koje realizuju ove aktivnosti, uz dodatna sredstva obezbijeđena kroz projekte financirane iz inozemnih kredita i donacija i sredstava iz proračuna entitetskih vlada i Vlade BD za potporu implementaciji programa aktivnog tržišta rada.

OPIS OMLADINSKIH POLITIKA